Cardiovascular diseases, risk factors and barriers in their prevention in Croatia [Kardiovaskularne bolesti, rizični faktori i zapreke za prevenciju u Hrvatskoj]

Cardiovascular diseases are the leading cause of death in Croatia, with significant regional differences. Despite high mortality rates, high prevalence of various cardiovascular risk factors and well organized public health network, comprehensive system for cardiovascular disease monitoring and interventions does not exist. In this study we analyzed legislation framework and responsibilities of stakeholders relevant for cardiovascular disease surveillance and prevention. According to the international experiences we analyzed characteristics of cardiovascular disease prevention in Croatia and causes of the problems appeared in the preventive programs in Croatia. Analysis showed that primary problem is not inefficiency, but the existence of barriers in preventive activities definition, responsibilities distribution and task implementation. Main cause for such situation is incompatibility of the existing practices in clinical medicine and public health with recommendations from other countries. For the successful prevention of cardiovascular disease in Croatia at least three changes need to be made--define new terms and contents of prevention, define new responsibilities distribution and provide equity in health as basic criterion for successful preventive programs

Kako se prioritetne sociomentalne potrebe života mjenjaju odrastanjem mladih (How do Life Priorities Change as Young People Develop)

Pubertet je doba sazrijevanja spolnih žlijezda i hormona na čijoj osnovi se događaju velike promjene fizičkog i psihičkog razvoja mladog bića. U sveopćim promjenama u odrastanju i sazrijevanju otkrivaju  se i prve spoznaje o svijetu izvan obitelji (1).U adolescenciji se nastavlja sazrijevanje mlade osobe. Mladi se intenzivno druže, oko sebe imaju krug sličnih s kojima dijele dane, školsku sredinu, planove, misli. Disco klubovi, partiji, svekoliko druženje je u žiži pogleda, interesa, razmišljanja. Forma uveliko nadvladava sadržaj, nagon osjećaj.      U tom razdoblju života mladih čest je sukob s okolinom odraslih, njihov način života se čini staromodnim i preživjelim. Mogući oblik sukoba koji proizlazi iz takvog razmišljanja prema roditeljima je generacijski sukob. To su godine intenzivnog otkrivanja zabave i osjećanja poleta kao oblika jačeg i snažnijeg doživljavanja svijeta oko sebe (2). U tim godinama    maštanje i sanjarenje nudi svijet lakšeg snalaženja u životu    i to jako    privlači mlade, to je doba kada se tek počinje formirati identitet mladog bića, kada EGO polagano sazrijeva iz nestabilnog ID-a, pa mladi nose u sebi konfuziju identiteta i nemaju potrebno samopouzdanje i sigurnost u sebe same. Zato su ljubavi adolescenata u velikoj mjeri afektivne, vrlo snažne i isključive, kakvo je i druženje u to doba uopće (3).Odrastanju u rasponu sveopćeg prihvaćanja vršnjaka, isključivosti i afekata u druženju te nesigurnosti i nedefiniranosti mladih, potrebna    je velika i stalna, ali tiha i „nevidljiva“ pomoć roditelja (4)

Kako se prioritetne sociomentalne potrebe života mjenjaju odrastanjem mladih (How do Life Priorities Change as Young People Develop)

Pubertet je doba sazrijevanja spolnih žlijezda i hormona na čijoj osnovi se događaju velike promjene fizičkog i psihičkog razvoja mladog bića. U sveopćim promjenama u odrastanju i sazrijevanju otkrivaju  se i prve spoznaje o svijetu izvan obitelji (1).U adolescenciji se nastavlja sazrijevanje mlade osobe. Mladi se intenzivno druže, oko sebe imaju krug sličnih s kojima dijele dane, školsku sredinu, planove, misli. Disco klubovi, partiji, svekoliko druženje je u žiži pogleda, interesa, razmišljanja. Forma uveliko nadvladava sadržaj, nagon osjećaj.      U tom razdoblju života mladih čest je sukob s okolinom odraslih, njihov način života se čini staromodnim i preživjelim. Mogući oblik sukoba koji proizlazi iz takvog razmišljanja prema roditeljima je generacijski sukob. To su godine intenzivnog otkrivanja zabave i osjećanja poleta kao oblika jačeg i snažnijeg doživljavanja svijeta oko sebe (2). U tim godinama    maštanje i sanjarenje nudi svijet lakšeg snalaženja u životu    i to jako    privlači mlade, to je doba kada se tek počinje formirati identitet mladog bića, kada EGO polagano sazrijeva iz nestabilnog ID-a, pa mladi nose u sebi konfuziju identiteta i nemaju potrebno samopouzdanje i sigurnost u sebe same. Zato su ljubavi adolescenata u velikoj mjeri afektivne, vrlo snažne i isključive, kakvo je i druženje u to doba uopće (3).Odrastanju u rasponu sveopćeg prihvaćanja vršnjaka, isključivosti i afekata u druženju te nesigurnosti i nedefiniranosti mladih, potrebna    je velika i stalna, ali tiha i „nevidljiva“ pomoć roditelja (4)

Cardiovascular Diseases, Risk Factors and Barriers in Their Prevention in Croatia

Cardiovascular diseases are the leading cause of death in Croatia, with significant regional differences. Despite high mortality rates, high prevalence of various cardiovascular risk factors and well organized public health network, comprehensive system for cardiovascular disease monitoring and interventions does not exist. In this study we analyzed legislation framework and responsibilities of stakeholders relevant for cardiovascular disease surveillance and prevention. According to the international experiences we analyzed characteristics of cardiovascular disease prevention in Croatia and causes of the problems appeared in the preventive programs in Croatia. Analysis showed that primary problem is not inefficiency, but the existence of barriers in preventive activities definition, responsibilities distribution and task implementation. Main cause for such situation is incompatibility of the existing practices in clinical medicine and public health with recommendations from other countries. For the successful prevention of cardiovascular disease in Croatia at least three changes need to be made – define new terms and contents of prevention, define new responsibilities distribution and provide equity in health as basic criterion for successful preventive programs